Sadnja vinove loze

[jelajelena]

    Podizanje novog vinograda i sadnja iziskuju znatna ulaganja, pa se svaka greška skupo i dugo plaća. Zato treba obaviti sve propisane agrotehničke i agroampelotehničke mjere.


      Jame kopamo u obliku trokuta, četverokuta (sl. 1 i 2) ili kruga. Promjer iskopanih jama treba biti 30 - 40 cm, a dubina 40 - 50 cm (sl. 3). Vrijeme sadnje prvenstveno ovisi o klimatskim prilikama; u južnim vinogradarskim područjima saditi možemo cijelu zimu, a u sjevernim vinogradarskim područjima sadnja počinje oko 15. ožujka i traje do 15.svibnja



     Tehnika sadnje cijepova u jame je sljedeća: sipkiju zemlju stavimo na dno jame u obliku humka i na humak stavljamo pripremljen cijep (sl. 4 i 5). Vrh cijepa smjestimo uz kolac (sl. 6). Zatim dodajemo 5 - 7 kg zreloga stajskoga gnoja, koji stavljamo po cijeloj jami i dobro ugazimo (sl. 7). Stajski gnoj možemo staviti u dvije razine, tj. odmah na dno jame, pa preko njega sipku zemlju, cijep pa opet sipku zemlju i drugi sloj stajskoga gnoja (sl. 8). U oba slučaja svakom cijepu dodamo 3 - 4 litre vode (do razine tla jamu ispunimo lošijom zemljom).


     Ako cijep nije parafiniran, onda se prekrije sipkom zemljom, odnosno nahumči (sl. 9 i 10). Za parafinirane cijepove ova je mjera nepotrebna. Takve cijepove treba više "paziti" i redovito zalijevati i njegovati. Zato ova tehnika nije preporučljiva na većim površinama, jer nemaju sustava za natapanje vinograda. Zaštitni prsten oko cijepa od različitih materijala (plastika) Također možemo koristiti i polivinilski prsten (5 cm promjera i 15 cm visine) u kombinaciji s parafiniranjem. Prsten rastavimo odmah, prilikom sadnje (sl. 11), a tijekom vegetacije skidamo ga lagano s istjeralog cijepa.









Na dno jame stavljamo zreli stajski gnoj
Zatrpamo gnoj zemljom i zemlju lagano sabijemo nogom
Na rahlu zemlju postavimo pripremljeni cijep, 2 - 3 cm uz kolac
Lagano zatrpamo korjen, zemlju lagano sabijemo nogom
Stavimo sloj stajskog gnoja na utabanu zemlju i zatrpamo
Cijep zalijemo vodom
Dodajemo malo umjetnog gnojiva, i sve to zajedno zatrpamo
Izgled posađenog cijepa

[jelajelena]

Evo jos o sadnji loze

Klasičan način sadnje
Nakon obeležavanja sadnih mesta i razmaka sadnje (ide se na manji razmak ) pristupa se kopanju jamića različitog oblika (trouglastog, pravougaonog ili kružnog). Prečnik jamića ne sme da bude manji od 40 cm, dubina otprilike 35-40 cm (zavisno od tipa zemljišta). Kopanje jamića se može vršiti ručno ili mehanički. Mehanički način je bolji, i vrši se pomoću mehaničkih svrdala. Pri kopanju jamića prvi sloj zemljišta se stavlja na jednu, a drugi sloj na drugu stranu. Na dno jamića se stavlja najpre 5-10 cm sitne zemlje u koju se zatim stavi kalem kome se prethodno žile radijalno rasporede. Kalem se postavlja koso, tako da je spojno mesto 2-3 cm iznad površine zemljišta. Zatim se malo ugazi nogom, ali ne previše. Nakon toga jamić se puni do polovine plodnim slojem zemljišta, stavlja se 3-5 kg dobro zgorelog stajnjaka i 150-200 g superfosfata. Zatim se ispunjeni jamić do pola dobro izgazi i zalije sa 5-6 litara vode. Nakon toga se izvrši popunjavanje jamića do njegovog vrha i pri tome se stalno pridržava spojno mesto da bi se kalemovi održali na istom nivou iznad površine zemljišta i da bi bili u istom pravcu. Pri ovom načinu sadnje vrši se pravljenje humke od sitne, trošne zemlje čija visina treba da bude nekoliko santimetara iznad vrha kalema. U poslednje vreme se koriste plastični prstenovi, dužine oko 15 cm, prečnika 5 cm, koji se postavljaju do 1/3 u zemljištu, a 2/3 iznad zemlje. Prstenovima se obuhvata spojno mesto i deo ispod njega pri čemu se taj ceo deo štiti od spoljnih uslova, nepogoda, bolesti i štetočina. Pri upotrebi plastičnih prstenova ne vrši se uklanjanje brandusa. Prstenovi takođe štite mlade lastare od vetra, grada, a mogu se koristiti više puta.

Sađenje hidroburom

Veoma efikasan način sađenja. Hidrobur je hidromehanička sonda veoma proste konstrukcije. Princip je da se uz pomoć pritiska vode iskopava jamić, pri čemu pritisak na vrhu ove sonde iznosi 4-6 atmosfera. Hidrobur je vezan za traktorski atomizer koji se koristi za zaštitu vinove loze. Na jedan atomizer može da se priključi 3-4 hidrobura, pa se u jednom prohodu mogu saditi 2-4 reda loze. Ovaj način sađenja je vrlo ekonomičan jer se smanjuje broj radnika potrebnih za sadnju, a učinak prvenstveno zavisi od terena, tipa zemljišta i obučenosti radnika. U toku jednog dana 4 radnika mogu da posade 2-4 ha vinove loze. Sam postupak sađenja se sastoji u sledećem: jedan od radnika ubušuje sondu u zemljište, drugi postavlja pripremljene kalemove u iskopane jamiće, treći nagrće zemlju na postavljene kalemove, a četvrti obrazuje humku (prstenovi se ovde neće koristiti). Ovde izostaje primena mineralnih đubriva i stajnjaka, ali se koriste neka tečna đubriva u smeši sa vodom.