Žarko Milenić - Maksimalna diskrecija

[S.Teller]

Žarko Milenić

Maksimalna diskrecija

komedija

Osobe
ZORAN, 27
LANA, 22
MAJA, 25

Podstanarska, skromno namještena soba sa starim krevetom, ormarom, stolom i stolicom.
Ulazi Maja, za njom Zoran.
MAJA: Šta je ovo, Zorane?
ZORAN: Moja soba.
MAJA (smijeh): Vidim i ja da je soba. Vidim i kakva je. Vidim, al' bolje da ne vidim.
ZORAN: Znam i ja da nije neka ali...
MAJA: Šta "ali"?
ZORAN: Ali je moja.
MAJA: Zar je ovo tvoj stan?
ZORAN: Nije cijeli.
MAJA: Znači tebi je pripao ovaj dio? A tvoja bivša žena ima poseban ulaz?
ZORAN: Nema posebnog ulaza.
MAJA: Nećeš valjda reć' da koristite zajednički? Zajednički stan. Zajednički krevet?
ZORAN: Nemam ženu. Ni bivšu ni sadašnju. Nikad se nisam ni ženio.
MAJA: Pa šta čekaš!
ZORAN: Još nisam naišao na pravu.
MAJA: Ne možeš odmah ni naić'. Prvo moraš upoznat' nekoliko lažnih.
ZORAN: Nisam imao priliku.
MAJA: Kakvu priliku? Nać' pravu?
ZORAN: Nisam imao nikakvu priliku.
Maja se stade glasno smijati.
ZORAN: Čemu se smijete?
MAJA: Kako se ne bi' smijala?! (smijeh)
Zoran je promatra začuđeno.
MAJA: Pa ti si još uvijek nevin! (smijeh)
Zoran gleda u pod.
MAJA: Kol'ko je tebi godina, Zorane?
ZORAN: Dvadeset sedam.
MAJA: Da sam na tvom mjestu stavila bi' ga na panj, sjekirom i – cap!
Zoran pogleda dolje. Stavlja ruke među noge.
MAJA: Za ovako nešto još nisam čula! (smijeh)
MAJA: Odavno se ovako nisam smijala... Zorane, gdje ti je toalet?
ZORAN: Molim?
MAJA: Ne moliš ti mene već ja tebe! Gdje ti je WC? Zahod il' kako ga već ovdje zovete?
ZORAN: Nema.
MAJA: Šta nema?
ZORAN: Nema toga ovdje.
MAJA: Kako nema?
ZORAN: Tako. Nema.
MAJA: Gdje onda obavljaš fiziološke potrebe?
ZORAN: Nigdje.
MAJA: Zorane, nemoj zajebavat', meni je prigustilo!
ZORAN: Molim vas nemojte galamiti.
MAJA: Kako da ne galamim kad moram pišat' a ovdje nema zahoda!
ZORAN: Ima, ali...
MAJA: Šta "ali"?
ZORAN: Molim vas tiše. Sad ću vam pokazati gdje je toalet...
MAJA: Što odmah ne kažeš!
Zoran otvara vrata. Gleda obazrivo lijevo i desno. Daje znak Maji da mu priđe.
ZORAN (tiho): Toalet je desno. Zadnja vrata.
MAJA: Znam da si stidljiv. Al' da si tol'ko stidljiv nisam znala! (izlazi)
ZORAN: Samo mi je još i ovo trebalo.
Stanka.
Maja se vraća. Zoran brzo zatvara vrata za njom.
MAJA: Dakle nemaš poseban ulaz?
ZORAN: Nemam.
MAJA: E, moj Zorane!
Kratka stanka.
MAJA: Dobro. Obavili smo i to. Sad još da obavimo ono za što smo i došli...
ZORAN: Molim?
MAJA: Nemaš ti mene šta molit'. Dat ću ti ja i da me ne moliš!
ZORAN: Šta ćete mi dati?
MAJA: Zorane, prestani me već jednom persirat'! Znam ja da si ti džentlmen. Al' valjda smo se dovoljno upoznali da možemo preć' na ti?
ZORAN: Kako vi kažeš.
MAJA (smijeh): Ti si se, Zorane, javio na moj oglas.
ZORAN: Jesam.
MAJA: Sjećaš se šta je pisalo u mom oglasu?
ZORAN: Otprilike...
MAJA: Sjećaš se ti vraga! Evo sad ću ti ponovit'. (vadi novine iz svoje torbe, otvara traženu stranicu i čita) – "Samo za izbirljivu gospodu! Atraktivna djevojka, 25. godina, prekrasnih očiju, izuzetno vesela i komunikativna, čvrstog, manekenskog, tijela. Ako želite djevojku koja zna šta vi želite nazovite Maju. Diskrecija maksimalna... Tu je broj mobitela... Je l' tako bilo?